Meniu

Hrvatski

Istražite

Odjel umjetničkog savjetovanja

Odjel za procjenu







Artmark Institut za umjetnički menadžment

Kako početi s prikupljanjem umjetnina

Art Management Institute – odjel za istraživanje, statistiku i edukaciju unutar grupacije Artmark – u javnosti je poznat ne samo po organizaciji tečajeva o umjetnosti i tržištu umjetnina, već i po svojim redovitim izvještajima koji prate stanje na rumunjskom tržištu umjetnina.

Što znači kolekcionirati umjetnost?

  • Kolekcionar umjetnosti razlikuje se od povremenog kupca po težnji i dugotrajnoj praksi okruživanja umjetničkim predmetima koji definiraju njegov ukus i osobnost, kao i po paralelnoj aktivnosti prikupljanja kulturnih informacija — uporištu njegove brige za umjetnost i predmete koji je utjelovljuju

  • Umjetnička zbirka održava se živom trajnom vezom koja se stvara između kolekcionara i njegovih djela; ta se veza s vremenom ne briše, umjetnički proizvod nikada nije „u potpunosti potrošen“, naprotiv, veza teži produbljivanju jer se djela postupno razumiju, neprestano nudeći nove vrijednosti interpretacije i povezivanja, kako kolekcionar produbljuje poznavanje djela, života i okolnosti stvaranja umjetnika, kao i različitih pravaca i medija

  • Iako se često smatra luksuznim proizvodom, umjetničko djelo razlikuje se od većine proizvoda te klase time što opisuje rastuću krivulju granične korisnosti, u kojoj dodatna „potrošnja” povećava zadovoljstvo potrošača i štiti ga od rizika zasićenja; zadovoljstvo nakon kupnje umjetničkog predmeta nadmašuje početnu želju za kupnjom, dok se kod većine luksuznih proizvoda užitak smanjuje u trenutku ispunjenja težnje

  • Osim osobnog zadovoljstva koje kolekcionar osjeća u odnosu sa svojim djelima, kolekcionarstvo ima i društvenu dimenziju: povezivanje s umjetničkim/kulturnim proizvodom može pozitivno upotpuniti javni imidž kolekcionara i donijeti mu trajno javno priznanje u svijesti njegove zajednice, što se ne može postići samim gomilanjem bogatstva

  • Istaknuti kolekcionari imaju sposobnost utjecati na kretanje tržišta umjetnina, povećavati potražnju i kotacije umjetnika; njihove postupke prate i ponavljaju mnogi „sljedbenici“. Osobito na tržištu na kojem muzejske zbirke često ostaju zamrznute zbog nedostatka sredstava za nabavu u kriznim razdobljima, ugledni kolekcionari preuzeli su ulogu kreatora trendova i oblikovatelja potražnje

  • Uz privatne kolekcionare razvile su se i korporativne zbirke, koje funkcioniraju kao čimbenik javnog imidža i pozicioniranja korporacije, poticaj i edukacija za zaposlenike, ali i korisna vrijednosna pričuva

Autorska zbirka

  • Rjeđe se susreće; zbirka usmjerena isključivo ili gotovo isključivo na djela istog autora ili umjetničke obitelji (npr. u Bukureštu zbirke usredotočene na djela Babe, Schweitzer‑Cumpăne ili Tije Peltz); ne cilja nužno određenu umjetničku tehniku, obično miješa različite tehnike u kojima se autor izražavao (crtež, grafika, slikarstvo itd.)

  • U pravilu je to zbirka kolekcionara snažne osobnosti, koji žarko vjeruje u važnost i poslanje određenog umjetnika; rjeđe investicijska strategija, njoj je svojstven portfeljni miks

  • Često može, po sili prilika, označavati sukcesiju atelijerske produkcije koja je ostala obitelji umjetnika, koju ona čuva iz mješavine razloga — od emocionalnih i kolekcionarskih do financijskog upravljanja

Zbirka po pravcu / razdoblju / tehnici

  • Česta i „lagana” opcija koja ostavlja kolekcionaru dovoljno slobode da se aktivno i redovito bavi izgradnjom svoje zbirke; zbirka ima preduvjete da se brzo sastavlja i razvija

  • Obično prva dostupna tipologija zbirke i dopušta razne preorijentacije, koje se provode uzastopnim „osvježavanjima” zbirke (prodajom dijelova koji postaju nereprezentativni za aktualnu orijentaciju)

  • Npr.: Škola iz Baia Mare, suvremena umjetnost, grafika i crtež, umjetnici iz Iașija, avangarda itd.

Zbirka reprezentativnih djela

  • Zbirka posvećena muzejskim djelima, koju iskusni kolekcionari smatraju najuglednijom, tipologija je do koje se dolazi najduljim i najposvećenijim radom, a sastoji se od prikupljanja samo onih djela velikih umjetnika baštine koja su reprezentativna za njihovo stvaralaštvo i za povijest rumunjske umjetnosti

  • Takva djela, kao najpoželjnija među kolekcionarima, pribavljaju se s vremenom i strpljenjem; zbirka se dovršava tijekom života, a budući da su to među najvažnijim djelima slavnih umjetnika, njihovo prikupljanje podrazumijeva financijske žrtve

  • U pravilu se zbirka gradi u ciklusima: kad kolekcionar identificira djelo jednog od relevantnih umjetnika s istom tematikom kao neko već u zbirci, ali važnije od njega, kupuje novo i prodaje redundantno

  • Neke od tih zbirki imaju muzejsku budućnost: ili ih kolekcionari doniraju važnim muzejima, ili se otvaraju kao privatne zbirke od javne koristi, postajući posjetljive prema ograničenom programu

  • Kada takva djela ili, rjeđe, cijele zbirke dospiju na tržište umjetnina, njihovo stavljanje u prodaju predstavlja pravi događaj

Zbirka otkrića / umjetnici u usponu

  • Usredotočena na umjetnički i financijski manje reprezentativna djela, ali popraćena pričom; na nereprezentativna djela ili djela u manjim tehnikama važnih umjetnika; ili na kvalitetna djela rijetko poznatih ili još nelansiranih autora

  • Svojstvena početnom kolekcionaru, slabije usmjerenom ili s malo resursa

  • Otvorena razvoju prema višim oblicima kolekcioniranja kako kolekcionar stječe povjerenje, iskustvo ili resurse

Portfeljna zbirka / miks zbirke

  • Svojstvena investitoru koji bira investicijski miks kako bi razvodnio rizik likvidnosti i tržišnog trenda karakterističan za zbirke usredotočene na ograničen broj umjetnika, ali i radi optimizacije prinosa pri likvidizaciji portfelja

  • Može se naći i kod enciklopedijskog kolekcionara širokog ukusa, koji koristi različite/mnogostruke kriterije pri sastavljanju zbirke, ili čistog estetizma — kupuje samo ono što mu se sviđa i cijeni raznolikost