Art Management Institute – odjel za istraživanje, statistiku i edukaciju unutar grupacije Artmark – u javnosti je poznat ne samo po organizaciji tečajeva o umjetnosti i tržištu umjetnina, već i po svojim redovitim izvještajima koji prate stanje na rumunjskom tržištu umjetnina.
Kako početi s prikupljanjem umjetnina
Što znači kolekcionirati umjetnost?
Kolekcionar umjetnosti razlikuje se od povremenog kupca po težnji i dugotrajnoj praksi okruživanja umjetničkim predmetima koji definiraju njegov ukus i osobnost, kao i po paralelnoj aktivnosti prikupljanja kulturnih informacija — uporištu njegove brige za umjetnost i predmete koji je utjelovljuju
Umjetnička zbirka održava se živom trajnom vezom koja se stvara između kolekcionara i njegovih djela; ta se veza s vremenom ne briše, umjetnički proizvod nikada nije „u potpunosti potrošen“, naprotiv, veza teži produbljivanju jer se djela postupno razumiju, neprestano nudeći nove vrijednosti interpretacije i povezivanja, kako kolekcionar produbljuje poznavanje djela, života i okolnosti stvaranja umjetnika, kao i različitih pravaca i medija
Iako se često smatra luksuznim proizvodom, umjetničko djelo razlikuje se od većine proizvoda te klase time što opisuje rastuću krivulju granične korisnosti, u kojoj dodatna „potrošnja” povećava zadovoljstvo potrošača i štiti ga od rizika zasićenja; zadovoljstvo nakon kupnje umjetničkog predmeta nadmašuje početnu želju za kupnjom, dok se kod većine luksuznih proizvoda užitak smanjuje u trenutku ispunjenja težnje
Osim osobnog zadovoljstva koje kolekcionar osjeća u odnosu sa svojim djelima, kolekcionarstvo ima i društvenu dimenziju: povezivanje s umjetničkim/kulturnim proizvodom može pozitivno upotpuniti javni imidž kolekcionara i donijeti mu trajno javno priznanje u svijesti njegove zajednice, što se ne može postići samim gomilanjem bogatstva
Istaknuti kolekcionari imaju sposobnost utjecati na kretanje tržišta umjetnina, povećavati potražnju i kotacije umjetnika; njihove postupke prate i ponavljaju mnogi „sljedbenici“. Osobito na tržištu na kojem muzejske zbirke često ostaju zamrznute zbog nedostatka sredstava za nabavu u kriznim razdobljima, ugledni kolekcionari preuzeli su ulogu kreatora trendova i oblikovatelja potražnje
Uz privatne kolekcionare razvile su se i korporativne zbirke, koje funkcioniraju kao čimbenik javnog imidža i pozicioniranja korporacije, poticaj i edukacija za zaposlenike, ali i korisna vrijednosna pričuva
Autorska zbirka
Rjeđe se susreće; zbirka usmjerena isključivo ili gotovo isključivo na djela istog autora ili umjetničke obitelji (npr. u Bukureštu zbirke usredotočene na djela Babe, Schweitzer‑Cumpăne ili Tije Peltz); ne cilja nužno određenu umjetničku tehniku, obično miješa različite tehnike u kojima se autor izražavao (crtež, grafika, slikarstvo itd.)
U pravilu je to zbirka kolekcionara snažne osobnosti, koji žarko vjeruje u važnost i poslanje određenog umjetnika; rjeđe investicijska strategija, njoj je svojstven portfeljni miks
Često može, po sili prilika, označavati sukcesiju atelijerske produkcije koja je ostala obitelji umjetnika, koju ona čuva iz mješavine razloga — od emocionalnih i kolekcionarskih do financijskog upravljanja
Zbirka po pravcu / razdoblju / tehnici
Česta i „lagana” opcija koja ostavlja kolekcionaru dovoljno slobode da se aktivno i redovito bavi izgradnjom svoje zbirke; zbirka ima preduvjete da se brzo sastavlja i razvija
Obično prva dostupna tipologija zbirke i dopušta razne preorijentacije, koje se provode uzastopnim „osvježavanjima” zbirke (prodajom dijelova koji postaju nereprezentativni za aktualnu orijentaciju)
Npr.: Škola iz Baia Mare, suvremena umjetnost, grafika i crtež, umjetnici iz Iașija, avangarda itd.
Zbirka reprezentativnih djela
Zbirka posvećena muzejskim djelima, koju iskusni kolekcionari smatraju najuglednijom, tipologija je do koje se dolazi najduljim i najposvećenijim radom, a sastoji se od prikupljanja samo onih djela velikih umjetnika baštine koja su reprezentativna za njihovo stvaralaštvo i za povijest rumunjske umjetnosti
Takva djela, kao najpoželjnija među kolekcionarima, pribavljaju se s vremenom i strpljenjem; zbirka se dovršava tijekom života, a budući da su to među najvažnijim djelima slavnih umjetnika, njihovo prikupljanje podrazumijeva financijske žrtve
U pravilu se zbirka gradi u ciklusima: kad kolekcionar identificira djelo jednog od relevantnih umjetnika s istom tematikom kao neko već u zbirci, ali važnije od njega, kupuje novo i prodaje redundantno
Neke od tih zbirki imaju muzejsku budućnost: ili ih kolekcionari doniraju važnim muzejima, ili se otvaraju kao privatne zbirke od javne koristi, postajući posjetljive prema ograničenom programu
Kada takva djela ili, rjeđe, cijele zbirke dospiju na tržište umjetnina, njihovo stavljanje u prodaju predstavlja pravi događaj
Zbirka otkrića / umjetnici u usponu
Usredotočena na umjetnički i financijski manje reprezentativna djela, ali popraćena pričom; na nereprezentativna djela ili djela u manjim tehnikama važnih umjetnika; ili na kvalitetna djela rijetko poznatih ili još nelansiranih autora
Svojstvena početnom kolekcionaru, slabije usmjerenom ili s malo resursa
Otvorena razvoju prema višim oblicima kolekcioniranja kako kolekcionar stječe povjerenje, iskustvo ili resurse
Portfeljna zbirka / miks zbirke
Svojstvena investitoru koji bira investicijski miks kako bi razvodnio rizik likvidnosti i tržišnog trenda karakterističan za zbirke usredotočene na ograničen broj umjetnika, ali i radi optimizacije prinosa pri likvidizaciji portfelja
Može se naći i kod enciklopedijskog kolekcionara širokog ukusa, koji koristi različite/mnogostruke kriterije pri sastavljanju zbirke, ili čistog estetizma — kupuje samo ono što mu se sviđa i cijeni raznolikost